Tribina pod nazivom “Kad benzinske crpke utihnu”, održana u petak 22. ožujka u Varaždinu, naišla je na znatan interes građana, koji su ispunili dvoranu Županijske skupštine na Franjevačkom trgu. Tribina je nosila podnaslov “Kako se pripremiti za življenje sa sve skupljom energijom i klimatskim iznenađenjima”, a toj široj temi bila su posvećena sva četiri uvodna predavanja. Govorili su Zoran Skala, dipl.ing.str., viši savjetnik pri Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, zatim dr.sc. Miljenko Ernoić, direktor Razvojne agencije Sjever, pa Ivan Šimić, direktor Regionalne energetske agencije Sjever, te Maja Kireta, dipl.ing.arh., predsjednica Društva arhitekata Varaždin. Da je tema zaintrigirala građane, pokazala je i rasprava koja je održana nakon predavanja, u kojoj su sudjelovali i varaždinski gradonačelnik Goran Habuš te Martin Hajdinjak, pročelnik za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije Varaždinske županije.

Tribina, koju su organizirali Udruga za promicanje održivog načina življenja “Gredica”, Razvojna agencija Sjever, Grad Varaždin i Varaždinska županija, trajala je više od dva i pol sata.

Ekološki aktivist Zoran Skala bio je središnji uvodničar. U svome predavanju, naslovljenom “Postkarbonski gradovi – izazovi i mogućnosti”, Skala ja podsjetio na ovisnost današnjeg društva o neobnovljivim izvorima energije u obliku fosilnih goriva te o ranjivosti zajednica koje proizlaze iz sve manje izdašnosti tih izvora energija i povećanju njihove cijene. Također, podsjetio je na ranjivosti u pogledu klimatskih neizvjesnosti koje proizlaze iz njihova utjecaja na okoliš. No, Skalu se ne može tumačiti kao “katastrofičara”, budući da istovremeno predstavlja i brojna rješenja koja se i teorijski i praktično razvijaju širom svijeta i primjenljiva su upravo na lokalnoj razini, u lokalnim zajednicama.

O utjecaju skupe nafte i klimatskih promjena na proizvodnju hrane govorio je dr.sc. Miljenko Ernoić. Ukazao je na nedostatke industrijskog pristupa poljoprivrednoj proizvodnji te na brojne nelogičnosti unutar prehrambene politike. No, također je ukazao na neka moguća rješenja, za što se već dulje vrijeme zalaže sa svojim kolegama unutar inicijative Živo selo.

Ivan Šimić predstavio je potencijale Varaždinske županije na polju obnovljivih izvora energije. Govorio je tako o solarnom kapacitetu, ali i o biomasi, geotermalnoj energiji, bioplinu… Spomenuo je i ograničenje u kvotama za integrirane solarne sustave, koje je propisalo Ministarstvo gospodarstva, a koji su već ispunjeni za tekuću godinu i onemogućavaju daljnja ulaganja. Za sada se rješenje toga problema još uvijek ne nazire.

Građane je također u znatnoj mjeri zanimalo područje održive gradnje. O toj temi predavanje je održala Maja Kireta, iznijevši kakva gradnja mora biti da bi se mogla zvati održivom. Govorila je o mogućnostima, ali i upozorila na mnoge prepreke. Zasad su one ponajviše administrativne prirode, budući da neki prirodni, jeftini i lokalno dostupni građevni materijali (primjerice slama), zasad nisu certificirani kao materijali koji se u Hrvatskoj mogu koristiti pri gradnji nastambi. Za očekivati je da će se to početi mijenjati tek ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

Gradonačelnik Goran Habuš, jednako kao i županijski pročelnik Martin Hajdinjak, podržali su sva nastojanja koja vode prema oblikovanju održivih zajednica. Habuš je podsjetio da je Grad Varaždin već učinio neke prve korake na tome putu, primjerice ulažući u energetsku učinkovitost, ali i da će daljnja politika ići u smjeru održivosti. Također je uputio poziv i svim građanskim inicijativama ili udrugama da predstave svoje prijedloge ili ideje vezane uz održivi razvoj, obećavši da će sve kvalitetne inicijative biti ozbiljno razmotrene.